Priče o biljkama i drveću važnim za pčelinju pašu — kada cvetaju, kako mede i kakve mogućnosti pružaju za sadnju. Iskustva pčelara i provereni izvori pomažu da bolje upoznamo paše Srbije i regiona.
Posle žetve, vojvođanska strništa nekada su postajala bogata pčelinja paša. Priča iz somborskog kraja, istorijski zapisi i mađarski pokušaji očuvanja belog bosiljka otkrivaju šta se promenilo.
Njegova američka istorija liči na priču o uspehu jedne potcenjene biljke. Za današnjeg pčelara važniji su duga letnja paša, izbor jednogodišnje ili dvogodišnje forme i razumevanje onoga što brojke o medenju zaista znače.
Mađarske selekcije bagrema razlikuju se po nameni, nektarskoj vrednosti i cvetanju. Proveravamo šta je izmereno, koji kultivari mogu biti zanimljivi za kasniju pašu i zašto sadnice treba najpre ispitati u lokalnom ogledu.